U toj dimenziji sve je ograničeno, zatvoreno i okamenjeno unutar siguronosnih zona moći. Sigurnost koja se plaća nihilizmom vlastite osobnosti. Vidi ERICH FROMM u knjizi „Bjekstvo od slobode“.

To čini da svijet izgleda kao bezizlazni labirint. -

U kojem sve su stvari statične, skamenjene unutar unaprijed zatvorenih granica spoznaje.

Oni su nam dali jedan ne znanstveni već filozofski odgovor Oni su nam dali jedan ne znanstveni već filozofski odgovor. Dakle netočan ali tajnovit skriven kao svaka istina koja da bi postala „jasna i razgovjetna“ mora biti dobro, dobro prožvakana. U stvari kao svaka enigma koja mora biti protumačena i čiji će interpretativno prihvaćanje (u obliku društveno važeće predodžbe zavisiti o kolektivnoj, grupnoj, obiteljskoj pa na kraju i pojedinačnoj svijesti.

Kako izgleda taj siguronosni ljudski svijet? svijet?svijet? svijet?svijet?svijet?svijet? ....????

Ali kako su filozofi tumačili treću dimenziju stvarnosti? Kroz stoljeća se istražuje pitanje istine, svojevremeno antički filozofi su pokušavali da razriješe enigmu stvarnosti: što je istinito, a što lažno ili virtualno.

Platonova ,,alegorija pećine” Treća dimenzija Ili Platonova ,,alegorija pećine”

Grčki filozof Aristokle (Platonovo pravo ime) u svom djelu ,Država u sedmoj knjizi odgovara na to pitanje ali opet na jedan zagonetni način, posredstvom mita o pećini. Dakle Platon na slikovit prikazuje put do saznanja i značaj filozofa. Ovaj mit govori kako većina ljudi predstavlja čovjeka koji se nalazi u pećinskoj tami odnosno u mraku pećine.

On je leđima okrenut svjetlosti i gleda sjenke na zidu pećine On je leđima okrenut svjetlosti i gleda sjenke na zidu pećine. Čovjek je okovan i ne može da vidi svjetlost, u mogućnosti je da vidi samo sjenke i samim time on misli da su one stvaran svijet i o njima on ima čak i znanost. Čovjek koji se oslobodio okova i gleda u realan svijet i, na kraju u samu svijetlost je probuđeni pojedinac, tj. filozof.

Filozof je u tom djelu definiran kao onaj koji ima sposobnost da shvati ono što je uvijek jednako i nepromjenljivo, onaj koji ne trpi laž, koji je mudar i obrazovan.

Sokrat: ,,Ako, nadalje ono penjanje i upoznavanje svijeta shvatiš kao putovanje duše na onaj svijet, koji se može samo mislima shvatiti, onda si potpuno pravilno shvatio moje mišljenje. Moje je gledište da se u svijetu koji se može saznati, ideja o dobrom saznaje naposljetku i s teškom mukom, ali kad se jednom upozna, onda se mora zaključiti da je ona kod svih stvari uzrok svega pravičnog i lijepog“.

Kad filozofi dođu do prave istine odnosno visokog saznanja dužni su da pomognu drugima, da vode računa o cjelokupnom dobru, a ne samo o svojoj duši. Čovjek koji je uspio da se oslobodi i izađe iz pećine treba da se vrati u istu i pokaže ostalima put do onoga što je istinsko i pravično.

U dijalogu sa Glaukonom Sokrat kaže: ,,Zato vi i morate, kad na vas dođe red, da silazite u prebivalište ovih dolje, da se naviknete da zajedno sa njima gledate mrak. Jer ako se na to budete navikli vidjet ćete hiljadu puta bolje nego oni tamo dolje i nećete znati samo ono što pojedina sjenka znači, nego ćete, pošto ste već vidjeli suštinu i lijepog, pravičnog i dobrog, znati i čija je to sjenka”. Filozofi poznaju bit što im daje mogućnost da se najbolje snađu s prividima zemaljskog svijeta.

......ili Platonovim riječima: „- A oslobađati se okova — rekoh ja — okretati se od sjena do slika i svjetla; ulaziti iz podzemlja do sunca i ondje ne moći još odmah gledati životinje, raslinje i svjetlo sunčano, nego njegove božanske odraze u vodi i sjene bitaka, a ne sjene slika koje se odrazuju na drugom takvu svjetlu donekle sličnom suncu — sav taj rad znanosti, koje smo prošli, ima takvu moć i vodi prema gore najbolji dio duše do gledanja najboljega bitka, kao što se tada uzdiže najosjetljiviji dio na tijelu do gledanja najjasnijega predmeta u tvarnom i vidljivom kraju.“ (PLATON, Država, 13, str. 280)

IZ ČEGA SLIJEDI I 3. TIPA ČOVJEKA KOD PLATONA: c) trgovci; b) borci ili vojnici; a) pobjednici ili filozofi ili državnici (Pobjednici se ne bore jer su u duši pobjednici! Borci se borejer im je to u naravi!) /Ako ono što imate pri srcu je umijeće dvoboja, dijalektika, odnos sa protivnikom, mjeriti se sa poteškoćama života da bi se spoznali svijet i sebe, tada tražite borbu, i ratnici ste u duši i iz duše. Ali ako ste pobijednik, tada ne razmišljate na borbu: već o pobjedi. U tom slučaju vas ne zanima boriti se, vas zanimaju rezultati. Za to postići nije uvijek potrebna borba. Nije istina da za pobijediti treba se boriti: za pobijediti dovoljno je pobijediti, tj. dostići cilj.

TO NALAZIMO VEĆ I KOD SOKRATA, (u vidu dvije vrste ljudskih bića: normalnih i filozofa). I dva tipa normalnog čovjeka: Onaj koji čini dobro NE ZNAJUČI razliku između dobra i zla; Onaj koji čini zlo NE ZNAJUČI razliku između dobra i zla;

II. jedan granični tip, filozof, koji stoji otvoren naspram svijeta: 1. Onaj koji čini dobro ZNAJUČI razliku između dobra i zla; , i 2. Luda: „bolje je još biti lud od sreće, nego lud od nesreće, bolje je i zdepasto plesati nego šepavo hodati.“ F. NIETZSCHE, Tako je govorio Zaratustra. Knjiga za svakoga i ni za koga.): u liku Odiseje, Tezeja, Perzeja i druge. Koji su se morali podosta namučiti da bi uspjeli na putu buđenja. Jer je teže motriti sebe, biti sam svoj promatrač nego promatrati druge.

Da vidimo sada kakav je: „Čovjek jedne dimenzije“ (HERBERT MARCUS) ili „Čovjek bez osobina“ ili 'svojstva' ili 'kvaliteta' (ROBERT MUSIL).

Osobnost, personalitet, ličnost Pojedinac kao društveno biče Ali što je to čovjek kao biće treće dimenzije?

Za danskog mislioca SOREN KIERKEGAARD

Postoje tri stadiji egzistencije koje se temelje na činjenici da čovjek sam bira i određuje stil svog života. Govoreći o načinima na koje čovjek može postići egzistiranje,Kierkegaard izdvaja tri temeljna načina ili sloja egzistencije: estetski, etički i religiozni. Treba naglasiti da nema automatskog prijelaza s jednog na drugi stadij, to je opet stvar slobodnog izbora i odluke svakog čovjeka. Zato mnogi ljudi cijeli život ostaju na prvom stadiju. U različitih triju stupnjeva odluka ili – ili odnosi se na cjelokupan život, a prema tome i različit cilj. To su:

Estetski stadij u kojem čovjek iza bire ono izvanjsko i osjetilno. Ovaj prvi stadij odnosi se na neposrednost života. Ovdje čovjek živi bez cilja, bez pogleda dalje od sadašnjeg trenutka, živi prema načelu: Život treba uživati. To je uvijek jedno ekscentrično stanje, jer čovjek bira nešto periferno, a ne ono što je u središtu njegove nutrine. Uglavnom je to senzualizam i hedonizam u svojoj modernoj formi. Tu nema jednoobraznosti ali i bitne razlike. Estet je čovjek kojim upravljaju izvanjske okolnosti. On nije donio odluku o preuzimanju brige za projekt svoga vlastitog ostvarenja jer ga izvanjski poticaji toliko privlače da nije svjestan kako im se oduprijeti niti im se pokušava oduprijeti. Privlači ga uvijek ponovno isprobavanje novoga. Na kraju ga pogađa beznađe jer je u stalnom strahu od pomanjkanja novih mogućnosti i izazova te ostaje ne ostvaren u potpunosti. Kao ideal ovog stadija postavlja se lik Don Juana

Etički stadij ili razumskog izbora, izbora samoga sebe, a ne izvanjskosti. U kojemu čovjek preuzima odgovornost za sebe. Ali i u ovom stadiju čovjek bira nešto konačno, a to ga guši. Zato on teži nadići ovo stanje, ali se suočava sa svojim granicama. Sve ga to upućuje na spoznaju da nije sam sebe dao na svijet, upućuje ga na Stvoritelja. Čovjek na ovome stadiju ne bira trenutak nego trajno pa stoga i apsolutno. Tu nema obilja mogućnosti; izbor se sužava a time i pojednostavljuje. No istodobno to pojednostavnjenje jest i otežavanje, jer je odluka definitivna. Etički kriterij sadrži odnos suprotnosti koje treba razdvojiti. Uzor nalazi se u Sokratu.

Religiozni stadij je stadij izlaženja iz sebe i okretanja Bogu, izbor beskonačnog i vječnog. Odnos prema Bogu treba biti osoban, individualan i izravan. Ovaj izbor Kierkegaard naziva i skok vjere , a on uključuje rizik, jer ga čovjek kao konačno biće ne može do kraja sagledati. Ovaj stadij Kierkegaard naziva ultimatumom za čovjeka koji želi viši cilj. Religiozni stupanj kao završetak cilja, ali i kao negacija prvih dvaju stadija, treba otvoriti povijesni horizont na kome će čovječanstvo zasnovati nove ideale. Svaki stadij je prema Kierkegaardu autentičan, ali se međusobno razlikuju u kvaliteti. Tako je estetski stadij po kvaliteti najniži i čovjek koji je estet nikako neće moći doći u odnos s Bogom. Samo čovjek u etičkom i religioznom stadiju mogu stupiti u odnos s Bogom. Uzor religijoznog stadija nalazi se u Kristu.

A za

I. G. GURDJIEFF U TREĆOJ DIMENZIJI stvarnosti čovjekova je spoznaja uvjetno vezana uz naša ograničenja u tumačenju iste (ne zab oravimo da mi nismo misli koje prolaze kroz naš mozak; da mi nismo naše emocije koje nas posjeduju; da mi nismo naše tijelo koji samo djelomično ovisi o nama, iako se sa tim stvarima poistovjećujemo. Ali i tada ne u njihovom zajedništvo već kao separati: ili kao dominantno tjelesna, emotivna ili intelektualna kategorija pojedinaca.) zato

Tu vremenski-prostornu dimenziju poistovijećuje sa zatvorenim prostorom ili sobe u kojoj životarimo. Životne promjene se inače dešavaju unutar iste: promjenom položaja namještaja, bojanja zidova, zavjesa ili drugog. U stvari radi se o mentalnom sklopu sa kojim se mi poistovjećujemo i za kojeg smatramo da je prirodno stanje stvari. Um, prema Gurdjieffu funkcionira prema zakonima uvjetovanosti kao da se nalazi zatvoren unutar jednog ograničenog prostora. Da bi shvatio svoje stanje skučenosti i ne-prirodnosti uvjetovanih granica čovjek mora samovoljno proizvesti (tjelesne, emotivne i intelektualne) krizne trenutke. Samo tako može shvatiti situaciju u kojoj se nalazi i započeti put prema budnom stanju.

Prema Gurdjieffu postoje 3+1 put ka svjesnosti: “Prvi put je put fakira”, put prve vrste ljudi, ljudi fizičkoga tijela, instinktivno-pokretni-senzorni ljudi, sa ne baš puno uma i ne baš mnogo srca. “Drugi put“ je put redovnika, put religije, način druge vrste ljudi, a to su emocionalni ljudi. Um i tijelo ne bi trebali biti odviše snažnim. “Treći put“ je put jogija. To je put uma, put treće vrste ljudi. Srce i tijelo ne bi smjeli biti osobito snažnim, kako ne bi postali preprekom na ovome putu. Osim ta tri puta, postoji i četvrti, kojim idu oni koji ne mogu ići nijednim od prva tri navedena puta. Ta tri tradicionalna puta su tri načina unutar ograničenja određenih povijesnih perioda.“Četvrti put” nije nikada bez rada koji nije od odlučujuće važnosti, nikada bez nekog šireg pothvata zbog kojeg je i u vezi s kojim postoji.” Kada je taj rad gotov, što bi značilo, kada je predodređeni cilj usvojen, četvrti put nestaje, to jest, nestaje iz tog određenog područja, u tom određenom obliku, nastavljajući se možda na nekom drugom mjestu i u drugom obliku.

Što se 2. dimenzije tiče, njezine osobine su: Kojeg možemo tumačiti posredstvom: TRI DIMENZIJE STVARNOSTI Što se 2. dimenzije tiče, njezine osobine su:

Moguće je dostići ga samo posredstvom “Četvrtog puta, jer “Nikakva mehanička pomoć nije dostupna u nijednom načinu rada četvrtog puta. Samo rad na svijesti može biti koristan u bilo kojoj vrsti pothvata četvrtoga puta. Mehanički čovjek ne može pružiti svjestan rad, tako da je prva zadaća ljudi koji započinju takav posao kreiranje svjesne asistencije.“ Gurdjieff: kaže: “Četvrti put se razlikuje od starih i novijih putova u činjenici kako on nikada nije trajno utvrđen. On nema nikakvu definiranu formu i ne postoje institucije vezane uz njega. On se pojavljuje i nestaje, vođen nekim, samo njemu svojstvenim zakonima.”

ISTO: https://www.youtube.com/watch?v=0Q_9ay7kG7s https://www.youtube.com/watch?v=P1oBFNQBjcU https://www.youtube.com/watch?v=0-hBZ_nR_Ds&index=2&list=RDQgPHSlMo7hw https://www.youtube.com/watch?v=XD_SAHvu7gU https://www.youtube.com/watch?v=z1r-U9bIB1c Arya's Training - Game of Thrones https://www.youtube.com/watch?v=UYWdklp3lVE https://www.youtube.com/watch?v=OIz117d9CvI

da bi izašli iz začaranog kruga čovjek se treba povezati sa snagom namjere ili tihom snagom da bi potvrdili vlastite namjere. Da bi to postigli potrebno je stvoriti vlastitu filozofiju života koja se prvenstveno mora zasnivati na četiri temeljnih stupova: 1. Povećanu percepciju unutrašnje i izvanjske dimenzije stvarnosti; 2. Na jednu čvrstu psiho-fizičku disciplinu; 3. Na hrabrost da se prekorače vlastite granice; 4. Na odlučnost da se pridržavamo pravila života koje si sami namećemo. U stvari cijela se Wildova filozofija može svesti u jednu rečenicu: „čini da moja riječ bude zakon“. Što opet znači „biti budan je sve“. Dok za S. Wilde

Moderna tumačenja platonove pečine I mnoga književna djela, slika i filmova prožeta su tim pitanjima. Počevši od filma Friza Langa iz 1927. godine. Radnja: Budućnost, 2026. godina. U futurističkom gradu Metropolisu društvo je podijeljeno na 2 klase: na onu koja radi cijeli dan i na onu koja je priviligirana i "razmišlja" te se cjeli dan zabavlja. Grad kontrolira bogati industrijalac Joh Frederson, no njegov sin Freder se zaljubio u djevojku Mariju koja predvodi grupu koja se bori za veća prava radničke klase. Kako bi otkrio o čemu govori, Freder se tajno obuče u radnika i provede cijeli dan radeći teške fizičke i monotone poslove u tvornici.

Moderna tumačenja platonove pečine U međuvremenu, Joh nagovori znanstvenika Rotwanga da novo izumljenog robota maskira u Mariju kako bi izazvao sukobe i konfuziju u radničkoj klasi. No Rotwang se želi osvetiti Johu jer je ovaj njemu preoteo njegovu veliku ljubav, Hel, Frederovu majku, pa programira robota da se pokrene pokret protiv vladajučeg sistema. Lažna Maria postaje razuzdana plesačica u noćnom klubu, dok prava Maria biva uhićena i zatvorena. No ubrzo radnici izazovu revoluciju i unište razne mašine, među njima i Metropolisovu "mašinu srca", što izazove da se rezervoari vode isprazne i poplave razne četvrti. Gomila se naljuti i spali robota Mariju na lomači, dok pravu Mariju spasi Freder od Rotwanga. Na kraju se Joh i radnička klasa pomire na nagovor Fredera, te se odluče na dijalog. Metropolis (Fritz Lang, 1925) https://www.youtube.com/watch?v=GrFBId1b8U0

KRATAK OPIS: "Za 120 dana završava se izgradnja INTEGRALA KRATAK OPIS: "Za 120 dana završava se izgradnja INTEGRALA. Blizu je veliki, povijesni trenutak kada će se prvi INTEGRAL vinuti u prostor svemira. Prije tisuću godina vaši su herojski preci pokorili vlasti Jedine Države cijelu zemaljsku kuglu. Pred vama još je slavniji podvig: da staklenim, električnim, plamenim INTEGRALOM integrirate beskrajnu jednadžbu svemira. Pred vama je zadatak da blagotvornom jarmu razuma podčinite nepoznata bića koja žive na drugim planetima — možda još uvijek u divljem stanju slobode. Ako oni ne shvate da im donosimo matematički nepogrešivu sreću — naša je dužnost prisiliti ih da budu sretni. Ali prije oružja — iskušavamo riječ. U ime Dobrotvora svim numerama Jedine Države obznanjuje se: Svatko, tko se osjeća sposobnim, dužan je pisati traktate, poeme, manifeste, ode ili druge radove o ljepoti i veličini Jedine Države. Bit će to prvi teret koji će ponijeti INTEGRAL. Živjela Jedina Država, živjele numere, živio Dobrotvor!" Pišem ovo — i osjećam: gore mi obrazi. Da: integrirati ogromnu jednadžbu svemira. Da: ispraviti divlju krivulju, ispraviti je po tangenti — asimptoti — pravcu. Zato što je linija Jedine Države — pravac. Veliki, božanski, točan, mudar pravac — najmudrija linija... Ja, D-503, graditelj sam INTEGRALA — i samo sam jedan od matematičara Jedine Države. Moje pero, naviklo na brojke, nije u stanju sazdati glazbu asonanci i rima. Ja ću se potruditi tek zapisati ono što vidim, mislim — točnije, što mi mislimo (upravo tako: mi, i neka to "MI" i bude naslov mojih bilježaka). Jer to će biti derivat naših života, matematički savršenog života Jedine Države, a ako je tako, zar to neće samo po sebi, mimo moje volje, biti poema? Bit će — vjerujem i znam.

Aldous Huxley, Vrli novi svijet (Brave New World), https://www.youtube.com/watch?v=7nfDLXTxJBY nanstvenofantastični roman  iz 1932. Radnjom smještena u London 26-og stoljeća, ova antiutopija predviđa oblikovanje društva eugenikom i učenjem u nesvjesnom stanju. Oblikovani svijet bi se mogao smatrati i utopijom – ljudi su sretni, zdravi i tehnološki napredni. Društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge Some, a ostvarivanje sreće je potpomognuto eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva -obitelji, umjetnosti, književnosti,  religije i filozofije.

Glavni lik djela je John the Savage, pojedinac rođen u primitivnom rezervatu Svjetske države, koji se spletom okolnosti sreće s modernom  civilizacijom. Tema i pitanja kojima se »Vrli novi svijet« bavi su potaknuta događajima ranog dvadesetog stoljeća. Masovna proizvodnja učinila je automobile, telefone i radio-uređaje relativno jeftinima i široko dostupnima te je time znatno promijenila svijet i živote ljudi. S druge strane, Oktobarska revolucija u Rusiji i uspon fašizma u Italiji su u fokus doveli totalitarnevlade. Huxley je putem Vrlog novog svijeta uspješno izrazio svoja mišljenja i brige o putu kojim se kretao svijet njegovog doba.

KRATAK OPIS: Veliki Brat vas promatra KRATAK OPIS: Veliki Brat vas promatra! Nitko ne može dokučiti bilo što o njegovu životu, on je nazočan u svakoj kući, u svakom ljudskom odnosu, u svakom čovjekovu koraku. Njegovoko neprestano snima,nadzire, okrivljuje, nagrađuje, ravna cjelokupnim našim životima, društvom u cjelini. Dakako, sve što se oko nas zbiva događa se po njegovim naumima, svijet reklame i profita postaje jedino i jedinstveno mjerilo uspješnosti, izvrsnosti i vrijednosti.

Ulazak u mračan i mučan prikaz društva Orwellove 1984 Ulazak u mračan i mučan prikaz društva Orwellove 1984. u kojem je kontrola ljudskih postupaka i misli apsolutna ili danas realno nastoji biti apsolutna, znači suočenje ne samo s Orwellovim neposrednim nadahnućem, nego i s nizom činjenica koje su u njegovo vrijeme bile čista fikcija, dok u današnjem svijetu funkcioniraju i djeluju kao posve prirodne pa čak i prihvatljive stvari. Od strogih kontrola do videokamera u velikim trgovačkim centrima i prislušnim uređajima u najintimnijim ljudskim prostorima. Orwella treba čitati jer njegova distopija i nije drugo nego u raznim vidovima preslikana - naša stvarnost. https://www.youtube.com/results?search_query=1984+trailer+ita https://www.youtube.com/watch?v=urrqW4_3IBg

(1966. ) je film koji je režirao Francois Truffaut (1966.) je film koji je režirao Francois Truffaut. Radnja se odvija u mračnoj budućnosti, adaptirana po istoimenom romanu iz 1953. godine, poznatoga znanstveno-fantastičnoga pisca Raya Bradburya. S vremenski neodređenom radnjom u svijetu u kojemu su knjige i bilo kakvi drugi pisani tekstovi zabranjeni, a individualna misao praktički ne postoji, film prati glavnoga junaka, jednoga od najboljih vladinih "palitelja", koji postupno postaje svjestan vrijednosti knjiga i odluči promijeniti vlastiti život. Radnja: Guy Montag radi kao palitelj knjiga unutar asocijalnog, izoliranog društva u kojemu su knjige protuzakonite zbog toga što se vlast boji da mogu utjecati na razvoj neovisnog mišljenja.

Zadatak "palitelja" je spaliti sve knjige koje pronađu i kazniti ljude koji ih tajno čitaju. Ljudi njegova društva, uključujući i njegovu suprugu, žive kao zombiji, a obavještavaju se samo preko velikog kućnog ekrana. Montag se zaljubi u svoju susjedu Clarissu koju upozna u tramvaju. Ona je jedna od tajnih čitateljica, pa i on ukrade knjigu i počne čitati. Kroz ovu vezu on počinje preispitivati vladine motive za zabranu knjiga. Uskoro se i sam zaljubi u književnost i počne nabavljati knjige, no tada ga palitelji otkriju te mu dođu u kuću i spale sve knjige. Sam Montag se nađe u bijegu pred policijom i naposljetku utočište pronalazi u tajnoj koloniji ljudi koji pamte knjige na pamet i tako ih čuvaju za daljnje generacije.

Radnja: Guy Montag radi kao palitelj knjiga unutar asocijalnog, izoliranog društva u kojemu su knjige protuzakonite zbog toga što se vlast boji da mogu utjecati na razvoj neovisnog mišljenja. Zadatak "palitelja" je spaliti sve knjige koje pronađu i kazniti ljude koji ih tajno čitaju. Ljudi njegova društva, uključujući i njegovu suprugu, žive kao zombiji, a obavještavaju se samo preko velikog kućnog ekrana. Montag se zaljubi u svoju susjedu Clarissu koju upozna u tramvaju. Ona je jedna od tajnih čitateljica, pa i on ukrade knjigu i počne čitati. Kroz ovu vezu on počinje preispitivati vladine motive za zabranu knjiga. Uskoro se i sam zaljubi u književnost i počne nabavljati knjige, no tada ga palitelji otkriju te mu dođu u kuću i spale sve knjige. Sam Montag se nađe u bijegu pred policijom i naposljetku utočište pronalazi u tajnoj koloniji ljudi koji pamte knjige na pamet i tako ih čuvaju za daljnje generacije. 1966.: https://www.youtube.com/watch?v=m0OnobqlDlY 2018.: https://www.youtube.com/watch?v=mNKwe9k55fs

"Loganovo bjekstvo". (sedamdesetih godina) Logan's Run je SF film iz 1976., snimljen prema romanu Williama F. Nolana i Georgea Claytona Jonhsona.

U budućnosti ljudi žive pod kupolama u gradovima gde vladaju zakoni koje propisuju računala, a sprovode policajci. Ljudi nose jednobojnu odjeću čija boja ukazuje na životnu starost. Žutu nose mladi ljudi, dok crvenu oni koji treba da napune trideset godina. Na starost ukazuje i kristal ugrađen u šaku. Sve one koji navrše trideset godina, kompjuter u areni uništava laserom, što predstavlja svojevrsnu priredbu za publiku, koja vjeruje da će se svi oni ponovo reikarnirati (posredstvom kompjutera). Međutim, postoji grupa pobunjenika koja ne vjeruje u indoktrinaciju od strane mašina i pokušava da nađe izlaz iz kupole. Mladi policajac Logan (koga tumači Majkl Jork) ima zadatak da se uvuče u grupu pobunjenika i uništi njihove namere. Da bi bio uverljiv, kompjuter ga proglašava mnogo starijim nego što jeste i on pod izgovorom da se plaši smrti u areni zaista uspijeva da se uvuče u grupu pobunjenika. U prvo vrijeme on revnosno ispunjava svoj zadatak, ali kasnije shvača da ga kompjuter neće podmladiti i da mu je skora smrt ipak neminovna. Takođe, počinje da vjeruje u priču pobunjenika, a i zaljubljuje se u jednu od njih. Tako počinje njegov bjeg iz kupole... 1976.: https://www.youtube.com/watch?v=dWT9bxIOnXw U 5 min. https://www.youtube.com/watch?v=kn6e2ZEWYoQ

Ne zaboravljajući pritom na film „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ Miloša Formana iz 1975. s Jackom Nicholsonom i Luise Fletcher u glavnim ulogama.

Poglavica Bromden, americki Indijanac, za koga svi veruju da je gluvonem, prica pricu o psihijatrijskoj ustanovi koju vodi svemocna glavna sestra Rejcel. U ovaj zastrašujuci sivi svet stiže Mekmarfi, sitni prevarant slobodnog duha. Njegova neobuzdana priroda ubrzo uništava svakodnevnu rutinu bolnice u kojoj su bolesnici na jednoj, a bezdušna i hladna glavna sestra, na drugoj strani. Ubrzo po objavljivanju, ovaj roman postao je jedno od najpopularnijih modernih literarnih ostvarenja na svetu. Po njemu je snimljen igrani film u režiji Miloša Formana, sa Džekom Nikolsonom u glavnoj ulozi, koji je 1975. godine dobio Oskare u svih pet glavnih kategorija.

Let iznad kukavičjeg gnijezda Video: Let iznad kukavičjeg gnijezda https://www.youtube.com/watch?v=2WSyJgydTsA Medicinari. https://www.youtube.com/watch?v=faeEnoYcT7w https://www.youtube.com/watch?v=NJDWd91nlI4 https://www.youtube.com/watch?v=Onm5gjgL97Y https://www.youtube.com/watch?v=ZPdwzvJRr18

Međutim postoji još poznatiji film koji je direktno fokusiran na ista pitanja, a to je: Radi se o jednom od najboljih filmova XXI stoljeća kojeg su osmislili braća Lari i Endi Vačauski, američki filmski scenaristi. Film počinje rečenicom glavnog hakera koji je u bijegu Morfeusa: ,,Dobro došao u stvaran svijet“. Video:

Matrix i platonova ,,alegorija pećine” iz Države Ono što povezuje Platonov mit o pećini i film Matrix jesu ista pitanja koja se odnose na istinu, stvarnost i virtualno. Ono što je u Matrixu Neo to je u Platonovoj pećini filozof. I Neo i filozof odnosno čovjek koji se oslobodio okova imaju isti zadatak, a to je da oslobode ljude od virtualne stvarnosti. https://www.youtube.com/watch?v=vKQi3bBA1y8 https://www.youtube.com/watch?v=m8e-FF8MsqU

Matrix i platonova ,,alegorija pećine” iz Države Kao što vatra ljudima u pećini pokazuje lažnu stvarnost i odvlači ih od istine tako i matrica daje lažnu sliku i njena se uloga potpuno poklapa sa ulogom vatre. Filozof treba da usmjeri ljude kako da privid zamijene onim što je stvarno, tj. da umjesto lažne svjetlosti vide pravu. Dok Neo treba da uništi mašine i samim tim isto sruši privid i kontrolu nad ljudima. Mašine su isto što i kontrola, a kontrola isto što i manipulacija. Treba dakle probuditi se i zadržati to stanje budnosti, tj. svjetlosti jer se samo na taj način čovjek oslobađa okova uvjetovanosti pa je manja mogućnost manipulacije nad njim.

Matrix i platonova ,,alegorija pećine” iz Države U središtu su dakle i okovi koji onemogućavaju viđenje stvarnog i realnog, ali opet je čovjek taj koji ih i stavlja (Protagora), on je također i stvorio mašine (znanstveno- tehnički sustav vrijednosti) koje su preuzele kontrolu. Ni ljudi u pećini kao ni ljudi u filmu nisu svjesni da to što ih okružuje i da to u što gledaju nije stvarno.

Što je, danas, treća dimenzija? koyaanisqatsi : https://www.youtube.com/watch?v=woSbHbHd-EY https://www.youtube.com/watch?v=tDW-1JIa2gI Powaqqatsi  https://www.youtube.com/watch?v=Nn6ctMz-dP8 Naqoyqatsi https://www.youtube.com/watch?v=sNVTmWRcUbY

OSHO: Strange Consequences: Ili OSHO: Strange Consequences: https://www.youtube.com/watch?v=6D7rWLzloOI&list=PL2B876EB4CA318248 Wilhem Reich (Video

Gattaca je znanstveno fantastični film iz 1997. godine Gattaca je znanstveno fantastični film iz 1997. godine. Režija: Andrew Niccol, Scenarij: Andrew Niccol Jedan sasvim običan dan u životu Vincenta Freemana: prokrijumčariti na posao tuđu mokraću, kosu, odrezane nokte i ostali tjelesni otpad. Pitate se zašto? U svijetu genetski savršenih ljudi, Vincent Freeman može uspjeti samo ako se pretvara da je netko drugi! Označen srčanom manom, on je običan čovjek na čijoj su strani jedino veliki snovi. 21. je stoljeće. Nove znanstvene metode prokreacije jamče genetski savršenu djecu, a roditelji nostalgični za starim "metodama" začeća riskiraju mnoge anomalije svoje djece. Vincent Freeman (Ethan Hawke) rođen je takvim, inferiornim načinom, i zarana mu je s velikom sigurnošću dijagnosticirana srčana mana. Njegova mu želja za zaposlenjem u Gattaci, korporaciji koja priprema prvi let na Saturnov mjesec, ipak daje poticaja da nastavi sanjati - iako je posao na takovu mjestu rezerviran samo za genetski savršene jedinke. https://www.youtube.com/watch?v=hWjlUj7Czlk

Ustrajni Vincent upoznaje Jeromea Morrowa (Jude Law), savršen primjerak muškarca, koji je ostao nepokretan nakon prometne nesreće. Koristeći Jeromeove tjelesne otpatke, Vincent se uspješno zapošljava u Gattaci i sve je bliže velikom snu o napuštanju Zemlje. Upoznavši lijepu kolegicu, Irene (Uma Thurman), Vincent je još sretniji, no brutalno ubojstvo u njegovoj blizini dovodi ekipu policijskih istražitelja koji odmah shvate da se u Gattaci nalazi jedan nesavršeni čovjek... Osim potresne priče o čovjeku koji dokazuje kako je volja jača od tjelesnog nesavršenstva, "Gattaca" fascinira virtuoznim scenama gotovo neizdržive napetosti. Mnogi trenuci policijske istrage mogu parirati najboljim sekvencama iz Hithcockovih trilera, pa tako i nezaboravna scena u kojoj Vincent prolazi redovnu provjeru tjelesnog stanja tijekom trčanja na traci. U prisutnosti policijskih istražitelja, on održava puls na savršenom nivou, sve do paničnog trenutka u kojem stvari izmiču kontroli. E than Hawke ("Napad na policijsku stanicu 13", "Braća Newton") i Uma Thurman ("Kill Bill: Vol. 1 & 2", "Istina o mačkama i psima") čine neobičan i nesvakidašnji par koji ne dijeli mnoge sladunjave trenutke, već istinsku bliskost i ljubav koja ne mora biti izrečena. Ethan Hawke briljira kao primjer neizmjerne ljudske volje i snage, koja slama sisteme i premošćuje sve prepreke kako bi dosegla neslućene vrhunce slobode! 

https://www.youtube.com/results?search_query=equilibrium+trailer+ita I mnogi drugi kao ...

Što se književnosti tiče bit će dovoljno spomenuti https://www.youtube.com/results?search_query=atto+di+forza+trailer+ita Što se književnosti tiče bit će dovoljno spomenuti Pisca, matematičara (logičara): LEWIS CARROLA i njegovu …

https://www. youtube. com/results https://www.youtube.com/results?search_query=alice+nel+paese+delle+meraviglie+trailer+ita

https://www. youtube. com/results https://www.youtube.com/results?search_query=alice+attraverso+lo+specchio+trailer+ita

Ovdje nam ne može pomoći ni znanje ni konvencionalni smisao stvari budući da, kako tvrdi Heraklit „ Granice duše ne češ, idući, pronaći, pa ako i svim putovima prolaziš: tako dubok logos ima“ (Fr. 45.), jer, - kazuje nam Platon „suština stvari“ ili istina se „nikako ne da riječima izraziti kao druge nauke, već zbog duga bavljenja samim predmetom i uživljavanje u nj iznenada se u duši pojavi svijetlo kao zapaljeno od iskre, koja odskoči, te onda samo sebe uzdržava.“ (Platon, Sedmo pismo)

Zato je potrebno usvojiti važnu pouku – zanos samospoznaje mora postati jedina vjera u akciji, a sa takvom vjerom nitko ne može biti poražen. „Ali kad bi se o tome kušalo govoriti, mislim, da to ne bi bilo dobro za ljude, osim za malo njih, koji su sposobni sami to iznaći uz malo uputa. Što se tiče ostalih takav bi pokušaj jedne krivo ispunio neopravdanim prezirom (prema filozofiji), a druge oholom i nadutom nadom, kao da su naučili nešto uzvišeno.“(Platon, Sedmo pismo)

Dakle početna je spoznaje postati svjestan vlastite nesigurnosti u vidu stanja konstantne budnosti ili sumnje. I to počevši od vlastitih uvjerenja. Za filozofiju razmatranje, promišljanje, istraživanje (skepsis = sumlja) ili „Cogito ergo sum“ – „mislim dakle jesam“ predstavlja temelj, osnovica probuđenog pojedinca, gdje sumnjati znači gledati se naokolo,koji je postigao sposobnost djelovanja u svijetu nesigurnih vrijednosti. Dakle važno je biti uvijek budan, pažljiv i oprezan. To i takvo stanje otvorenosti neminovno nas vodi prema mudrosti nesigurnosti.

„Oprezni, kao pri prijelazu nabujale rijeke; Zato treba, kao što nam Lao Tzu kazuje u 15 pjesmi „Tao te chinga, biti: „Oprezni, kao pri prijelazu nabujale rijeke; Budni, kao da ih okružuju neprijatelji sa svih strana; Pažljivi i ljubazni poput gosta; Popustljivi kao led što se topi; Jednostavni poput neobrađenog kamena; Šuplji poput špilje; Tajnoviti poput neprozirnog jezera“.  

  Radi se o stanju svijesti koje nije samo teško dostići već je još teže zadržati. Zato „Promotri svaku stazu pomno i izbliza, iskušaj je koliko god puta smatraš da je potrebno. Tad postavi sebi i samo sebi presudno pitanje: ima li ta staza srca? Ako ima, ta staza je dobra. Ako nema, nije ni za što.“ (Carlos Castaneda, Učenje Don Juana).

LABIRINT kao pobjeda nad ograničenošću LABIRINT kao pobjeda nad ograničenošću. Njegova sličnost sa vladanjem, hodanjem nad vodom   Labirint kao izlazak iz kaosa –u vidu traženje istine. Labirint kao ogledalo tj. povratak u kaosu mnogobrojnih istina (str. 7-8 Svijet kao labirint) LEWIS CARROL Alisa u svijetu čudesa Alisa iza zrcala Hodači nad vodom, osloboditelji labirinta i pobijednici nad zmajem

a o 1. dimenziji stvarnosti, ono što se može spomenuti:

Ili (u kratko) "U svemiru postoji nemjerljiva, neopisiva sila koju šamani zovu namjera i apsolutno sve što postoji u cijelom kozmosu povezano je s namjerom". Carlos Castaneda. "NAMJERA je sila koja postoji u svemiru. Kada čarobnjaci / oni koji žive povezani s Izvorom / pozovu namjeru, ona im dolazi i postavlja put do ostvarenja, što znači da čarobnjaci uvijek postižu ono što naume". Iz Castanedine knjige: "Aktivna strana Beskonačnosti„. Namjera je dakle sila koju svi imamo unutar sebe. Ona je polje energije koje nevidljivo teče iznad naših uobičajenih svakodnevnih ritmova. Svi imamo mogućnost privući tu energiju k sebi i iskusiti život na nov i uzbudljiv način. "Zamislite da namjera nije nešto što vi činite, već je to sila koja postoji u svemiru kao nevidljivo polje energije! Ako ste se ikada osjećali prožeti svojom svrhom ili pozivom, tada znate osjećaj kada istina djeluje kroz vas. Kao "DOMINANTNA SILA, sposobnosti, talenti koji se ostvaruju i vi otkrivate da ste daleko veća osoba nego što ste ikada sanjali biti".Castaneda.

SVIJETLOST

antz dance scene https://www.youtube.com/watch?v=HU7R0lGELZY