- ITALIJA – MOGUĆNOSTI PLASMANA HRVATSKIH PROIZVODA ILIJA ŽELALIĆ, MINISTAR SAVJETNIK VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U RIMU, ITALIJA ZAGREB, 09. travnja 2015.

Globalizacija je isplatljiva ili za svih... ili za nikoga. “unless globalization works for all, it will work for nobody” UN Secretary General Kofi Annan on January 31, 1999 World Economic Forum in Davos

SADRŽAJ ITALIJA HRVATSKA Ekonomski pokazatelji Struktura i stope BDP-a Struktura izvoza i uvoza RH Bilateralne investicije Hrvatska-Italija Generalni pokazatelji Struktura BDP-a Made in Italy Struktura izvoza i uvoza Italije Perspektive razvoja hrvatskog izvoznog potencijala Mogućnosti za suradnju

HRVATSKA

EKONOMSKI INDIKATORI 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Izvori: DZS; MF; HNB

RAST I PAD BDP-a RH OD 2007 Izvor: DZS RH 2015. godina mora označiti novi početak. Želim da iz ekonomske i financijske krize Europa i Hrvatska izađu jače. Ekonomska realnost kreće se brže nego politička realnost, što smo vidjeli na primjeru globalnog utjecaja financijske krize. Moramo prihvatiti činjenicu da povećana ekonomska međuovisnost zahtijeva i odlučniji i koherentniji odgovor na političkoj razini. U posljednje dvije godine milijuni ljudi ostali su bez posla. Donijele su breme dugova koje ćemo nositi još mnogo godina. Donijele su nove pritiske na našu socijalnu koheziju. Također su ogolile neke temeljne istine o izazovima koji predstoje europskoj ekonomiji. U međuvremenu, globalna ekonomija kreće se prema naprijed. Način na koji Hrvatska reagira odredit će našu budućnost. Izvor: DZS RH

STOPE PROMJENE REALNOG BDP-a ZEMLJE USPOREDIVIH ZNAČAJKI HRVATSKA ZEMLJE USPOREDIVIH ZNAČAJKI * Podaci se odnose na prva tri tromjesečja 2014. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010, nakon 2012. godine su privremeni. Više informacija dostupno je na www.dzs.hr. Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2013. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010. Izvori: DZS RH, HNB, Eurostat

STRUKTURA IZVOZA I UVOZA RH PREMA EKONOMSKIM GRUPACIJAMA 2014 Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA RH U 2012. se dostigla razlika od 1,234 milijuna eura između izvoza (1,472 ml) i uvoza (2,706 ml) Od 2013. statistički pokazatelji potvrđuju spad razlike na 731 ml i 913 ml u 2014. u korist izvoza, no razlika ostaje i dalje značajno velika Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA RH 2014 Robna razmjena sa RH U 2013. ukupna robna razmjena sa svijetom iznosila je 24,78 mlrd eura, od čega 68% otpada na zemlje EU-a; Italija (TR) je prvi vanjskotrgovinski partner RH; Italija (TR) je prvi vanjskotrgovinski partner RH. U 2013.g. ukupna robna razmjena iznosila je 3.239,0 milijardi eura što je za cc.a 1.939,0 milijardi eura manje u odnosu na 2012. Hrvatski je izvoz iznosio 1.254,0 milijardi eura dok je uvoz iznosio 1.985,0 milijardi eura. Kriza je potvrdila predviđanja analitičara da će sveukupna trgovinska razmjena sa svijetom u 2013.g biti manja što se najviše osjetilo s Italijom. U tom negativnom trendu, pozitivni je indikator negativni saldo robne razmjene koji je u 2013 s Italijom iznosio samo (- 731,0 milijun eura) dok je u 2012.g. iznosio ( -1.234,0 milijarde eura). U 2013. Ukupna robna razmjena sa svijetom iznosila je 24,78 mlrd eura, od čega 68% otpada na zemlje EU-a. Talijanska Republika je na prvom mjestu s 13% učešća, a slijedi je Njemačka s 12%, Slovenija s 10%, Austrija s 8% itd… 2014 Izvor: DZS RH

HRVATSKA ULAGANJA U ITALIJU U razdoblju 1993.- treće tromjesečje 2014. iz RH u Italiju uloženo je 32,5 milijuna €, što čini 0,54% od ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo, te Italiju svrstava na 17. mjesto po iznosu hrvatskih ulaganja u inozemstvo.

STRANE INVESTICIJE U RH (1993. - 2014) Izvor: HGK HR

TALIJANSKE INVESTICIJE U RH 29,3 milijardi eura -> ukupne strane investicije u RH u razdoblju od 1993. do X. 2014. Ukupna ulaganja talijanskih investitora u gospodarstvo RH od 1993. godine do kraja trećeg tromjesečja 2014. iznosila su 1.397 milijardi €, što predstavlja 4,8% od ukupnih izravnih stranih ulaganja u RH, te su sukladno tome talijanski ulagači pozicionirani na 6. mjestu na rang-listi najznačajnijih ulagača u RH. Nel periodo gennaio-settembre 2014 ha investito 34,6 milioni di euro, rimanendo al sesto posto dopo i Paesi Bassi, Austria, Ungheria, Slovenia e Svizzera. Izvor: DZS RH

TALIJANSKE INVESTICIJE U RH Procjene su da su talijanske tvrtke koje posluju u RH ( približno 400) uložile oko 1,397 milijardi eura kapitala (od 1993. do kraja rujna 2014.) od čega najveći dio otpada na financijski sektor ( nešto manje od 600,0 milijuna eura), zatim u poslovima nekretnina ( oko 250,0 milijuna eura), restorani i hoteli (100,0 milijuna) te trgovina na veliko. Na prvom mjestu je financijski sektor na kojeg otpada 33%. Najveće dvije banke u RH otkupile su dvije talijanske banke „Banca Intesa“ (Privredna banka) i „UniCredit“ (Zagrebačka banka). Izvor: DZS RH

TALIJANSKE INVESTICIJE U RH PO SEKTORIMA USLUGE BANKE - Unicredit Group, Intesa San Paolo, Banco Popolare, Gruppo Veneto Banca VELIKA DISTRIBUCIJA – Tower Centar, OVIESSE OSIGURANJE - Assicurazioni Generali TURIZAM - razne tvrtke

TALIJANSKE INVESTICIJE U RH PO SEKTORIMA INDUSTRIJA ENERGETSKI SEKTOR – ENI (INAGIP) e EDISON (EDINA, SOL e SIAD), ITALCOGIN, SAIPEM TEKSTIL-ODJEĆA - BENETTON, CALZEDONIA, AQUAFIL ELEKTRONIKA I INDUSTRIJA VISOKE TEHNOLOGIJE – DUCATI ENERGIA INDUSTRIJA DRVA-NAMJEŠTAJA - CALLIGARIS, SNAIDERO, COSEPI, CORMO STROJEVI I GRAĐEVINSKI MATERIJALI – QUERZOLI, FASSA BARTOLO MEHANIČKA INDUSTRIJA – WAM, GRUPPO SOGA ENERGY ALATNI STROJEVI - GRUPPO EUROZAPPA STROJEVI U POLJOPRIVREDI - SAME DEUTZ FAHR PREHRAMBENA INDUSTRIJA – razne tvrtke Le principali società italiane presenti in Croazia sono Unicredit e Banca Intesa (che controllano rispettivamente le principali banche Croate, Zagrebacka Banka e Privredna Banka), nel settore bancario; Assicurazioni Generali nel settore assicurativo; Eni, Saipem, Edison e Sol nel settore energetico; Benetton, Calzedonia e Aquafil in quello tessile; Florian Legno nel legno arredo; Same Deutz Fahr e Gruppo Tang in quello delle macchine agricole; Danieli, Wam, Isoclima e Bisol nella meccanica; Adriatica Spa (produzione fertilizzanti) nel settore chimico; Ducati Energia nel settore dell’elettronica; Gruppo Policentro e Oviesse nella grande distribuzione. La società di ingegneria delle Ferrovie Italiane, Italferr, è tradizionalmente attiva in Croazia, insieme alle società Salcef e Bombardier Italia. Le prospettive d’investimento più interessanti per le imprese italiane si riscontrano nei settori del turismo, dell’energia, delle costruzioni, dell’agroalimentare e dell’industria.

ITALIJA 59.433.744 Izvor: Istat

GENERALNI POKAZATELJI Službeni naziv Talijanska Republika Glavni grad Rim Površina 301 340 m2 Broj stanovnika 59,5 milijuna Službeni jezik talijanski Predsjednik Sergio Mattarella Predsjednik Vlade Matteo Renzi Vremenska zona GMT +1 Valuta (tečaj) euro Kreditni rejting: Baa2 Moody's, BBB Standard & Poor's, BBB+ Fitch   Članstvo u međunarodnim gospodarskim organizacijama: IMF, OECD, WTO, ECO, EU...

RAST I PAD BDP-a ITALIJE OD 2000. U milijunima EUR Graf prikazuje evoluciju talijanskog realnog bruto domaćeg proizvoda, koji je izražen u milijunima eura u stalnim cijenama (cijene su se u 2005. godini). Tromjesečni podaci sezonski prilagođeni su za gospodarski ciklus i prilagođen za broj radnih dana. Izvor: Ured Premijera- Predsjednika Vlade na temelju podataka ISTAT

GOSPODARSKO STANJE ITALIJE – USPOREDBA S DRŽAVAMA EU Pokazatelji koji oslikavaju sadašnje stanje pojedine EU zemlje u odnosu na pre-krizno razdoblje (2007. godina) Sintetički indeks BDP Obiteljska Investicije Industrijska Krediti Javni Siromaštvo Broj Potrošnja Proizvodnja Tvrtkama Dug Soc. Nesigurnost zaposlenih Izvor: Il Sole 24 Ore N. 74 – Ponedjeljak,16. ožujka 2015. na bazi podataka EU Komisije, Eurostat-a i ESB.

TALIJANSKI PROSJEČNI BDP PROSJEK Izvor: ISTAT

STRUKTURA BDP-a ITALIJE Struktura BDP-a: usluge 73,8%, industrija 24,2%, poljoprivreda 2%. Najvažnije industrije: proizvodnja strojeva, željezo i čelik, kemikalije i farmaceutika, prerada hrane, tekstilna industrija, motorna vozila, odjeća, obuća, keramika Izvor: CIA The World Factbook

MADE IN ITALY

MADE IN ITALY Talijanski brand je i dalje vrlo poznat i tražen u svijetu. 4F: Food, Fashion, Furniture, Ferrari (Hrana/Moda/Namještaj/Auto Ind.) U 2013.g. Italija se plasirala na petom mjestu u svijetu iza Kine, Njemačke, Južne Koreje i Japana. Povećan izvoz u proizvodima visoke dodane vrijednosti, poglavito u sektoru zrakoplovne , auto industrije i nano tj. IT tehnologije. Vanjska trgovinska bilanca Italije je jedna od svjetlijih točaka talijanskog gospodarstva, koje potvrđuje još jednom da je talijanski brand i dalje vrlo poznat i tražen u svijetu. U 2013.g. Italija se plasirala na petom mjestu u svijetu iza Kine, Njemačke, Južne Koreje i Japana. Zanimljivo je da je Italija povećala svoj izvoz u proizvodima visoke dodane vrijednosti, poglavito u sektoru zrakoplovne , auto industrije i nano tj. IT tehnologije. Italija i dalje drži primat u svijetu u izvozu strojeva za pakiranje, proizvodnju tjestenine i duhana. Nakon Kine najbolja je u svijetu po izvozu čelika i metalnih proizvoda, cipela, odjeće,naočala, namještaja , lampi te keramičkih proizvoda. Za prvih 11 mjeseci 2014. surplus u ukupnoj trgovinskoj bilanci sa svijetom iznosio je 37,1 milijardi eura

MADE IN ITALY Italija i dalje drži primat u svijetu u izvozu strojeva za pakiranje, proizvodnju tjestenine i duhana. Nakon Kine najbolja je u svijetu po izvozu čelika i metalnih proizvoda, cipela, odjeće,naočala, namještaja, lampi te keramičkih proizvoda. Za prvih 11 mjeseci 2014. surplus u ukupnoj trgovinskoj bilanci sa svijetom iznosio je 37,1 milijardi eura Izvor: ISTAT

PREDNOSTI I SLABOSTI MADE IN ITALY + Slabosti - 2^ prerađivačka ekonomija u Europi i među prvih 5 po surplusu u svijetu u prerađivačkoj industriji U posljednjih nekoliko godina, izvoz raste više od Francuske i Njemačke Rastuća globalna potražnja za made in Italy (strojevi, moda, namještaj, hrana i piće, npr. piće + 8% u odnosu na '12) Novi dinamični sektori u razvoju (proizvodi za svemir, biomed, npr. farmaceutika +14% vs. '12) Italija se vraća u radar stranih investitora (nakon 9 godina ponovno u Confidence Index-u međunarodnih investitora) Premalo redovito izvoznih tvrtki uz mogući potencijal od cca. 70.000 Nedostatak ulaganja u promociju u odnosu na konkurenciju MST nemaju dovoljnu razinu menadžerskih sposobnosti za izlazak na globalno tržište Jedina napredna zemlja bez zasebne strukture posvećena privlačenju investicija

IZVANREDNI PLAN MADE IN ITALY 5 AKCIJA U ITALIJI 5 AKCIJA U INOZEMSTVU 2 INICIJATIVE Organiziranje značajnih događanja u Italiji Plan za veliku distribuciju Modernizacija Agencije ICE Voucher Temporary Export Manager Plan za posebno perspektivna tržišta (npr. SAD) Spajanje struktura za privlačenje investicija Obuka Export Manager-a Plan “Road to Expo” Roadshow za MST Plan komunikacije protiv Italian Sounding-a Platforma E-Commerce za MST Roadshow za atrakciju investicija

IZVANREDNI PLAN MADE IN ITALY PAKET REFORMI: INSTITUCIONALNE REFORME REFORME JAVNIH FINANCIJA I FISKALNE POLITIKE REFORME TRŽIŠTA RADA I OBRAZOVANJA UNAPRIJEĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA SMANJENJE TROŠKOVA PROIZVODNJE

TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2010-2013 Razlika u % Vs. sa prošlom godinom +3,8% 0% Realni rast 2010-13 +11,4% 390,2 389,9 375,9 Talijanski robni izvoz (Mld €) 337,3 +4,9% Izvoz robe 2010 2011 2012 2013 Njemačka (Mld €) 949,6 1.058,9 1.093,6 1.093,8 +4,8% +11,5% +3,3% 0% Francuska (Mld €) 395,1 428,5 442,6 436,5 +3,4% +8,5% +3,3% -1% Izvor: na temelju podataka Eurostat-a – Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2011-2013 Razlika u %> talijanski izvoz veći od Njemačke i Francuske Razlika u %> talijanski izvoz manji od Njemačke i Francuske Realni rast 2011-2013 Mehanika i elektronika Kemija i farmaceutika Moda Kućne potrepštine Hrana i piće 1,2% 6,1% 5,6% 3,1% 6,0% Export Njemačka -0,2% 3,3% 0,0% 0,8% 5,3% 10,5% 1,2% -1,6% 7,5% 6,0% 0,7% 11,9% -1,3% 1,3% 11,4% 2,6% -1,0% 12,1% 6,8% 3,9% Export Francuska -0,4% 3,1% 4,0% -0,3% 3,1% 6,4% 2,3% -3,0% 2,9% 5,9% 0,3% 10,9% 5,5% 2,5% 1,8% -1,6% 0,9% 13,0% 4,9% 1,3% Izvor: na temelju podataka Eurostat–a, Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2011-2013 Razlika u %> talijanski izvoz veći od Njemačke i Francuske Razlika u %> talijanski izvoz manji od Njemačke i Francuske Amerika Europa Azija i Oceanija Afrika Brazil Sjeverna Amerika Centralna i Južna Amerika EU Europske Države –izvan EU Rusija Srednji Istok i Zaljev Kina Centralna i Istočna, Oceanija Sjeverna Afrika Sub Saharska Afrika Export Njemačka Indija 3,5% 11,2% 7,3% 3,0% 7,7% 12,1% 5,5% 0,4% 8,2% 7,1% 0,9% 5,8% Export Francuska 11,9% 6,5% 8,0% 2,5% 4,7% 8,4% -1,9% 1,3% 10,7% 8,1% 0,0% 2,9% Izvor: na temelju podataka Eurostat-a – Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

STRUKTURA IZVOZA I UVOZA ITALIJE PO SEKTORIMA Najznačajniji izvozni proizvodi: strojevi i oprema za prijevoz (34,3%), kemikalije (11,4%), hrana, piće i duhan (7,2%), mineralna goriva (6,1) Najznačajniji uvozni proizvodi: mineralna goriva (23,2%), strojevi i oprema za prijevoz (22,1%), kemikalije (14,6%), hrana, piće i duhan (8,5%) Najznačajnije zemlje izvoza: Njemačka (12,5%), Francuska (11,1%), SAD (6,8%), Španjolska (4,7%) Najznačajnije zemlje uvoza: Njemačka (14,6%), Francuska (8,3%), Kina (6,5%), Nizozemska (5,4%) Izvor : EIU

ROBNA RAZMJENA HRVATSKA-ITALIJA IZVOZ 2013. -> 1 395 214 tisuća eura 2014. -> 1 435 465 tisuća eura Porast izvoza od 2,9% UVOZ 2013. -> 2 167 059 tisuća eura 2014. -> 2 437 555 tisuća eura Porast uvoza od 12,5% UKUPNA ROBNA RAZMJENA 2013. -> 3 562 273 tisuća eura 2014. -> 3 873 019 tisuća eura Porast ukupne robne razmjene od 8,7% Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA ITALIJA-HRVATSKA TOT TERITORIJ uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz Sjeverozapad Sjeveroistok Centralna Italija Južna Italija Otočna Italija Nije specificirano UKUPNO Rast BDP-a u 2013 i 2014, u padu je. Prema analizama agencije Standard&Poor, nakon rekordnog pada od - 1,9% u 2013.g., taj se trend nastavio i u 2014 s manjim omjerom koji je iznosio -0,4%. Javni deficit u 2013. dosegnuo je rekordnu razinu od 130% BDP-a, točnije 2.075,71 milijardu eura. Tijekom 2014. još je više narastao tj. na 132,2 %, a prognoze EK za 2015.g. su da će deficit iznositi 133,8% BDP-a. 45% izvoznih talijanskih proizvoda dolazi sa sjeveroistoka Italije Izvor: Unioncamere Veneto, Istat

IZVOZ TALIJANSKIH PROIZVODA U RH (2013, %) Izvor: SACE

ROBNA RAZMJENA HRVATSKA-ITALIJA Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA RH – IZVOZ PREMA ITALIJI Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA RH – UVOZ IZ ITALIJE Izvor: DZS RH

ROBNA RAZMJENA ITALIJA-HRVATSKA U 2014. godini Italija je bila prvi, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske: - na prvom mjestu kao izvozno tržište sa 13,88% od ukupnog hrvatskog izvoza; - na drugom mjestu kao uvozno tržište sa 14,26% od ukupnog hrvatskog uvoza; - na prvom mjestu prema ukupnoj robnoj razmjeni sa 14,11% od ukupne robne razmjene RH sa svijetom.

PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG IZVOZA Sektori koji nude najviše mogućnosti za bilateralnu suradnju su: ENERGETSKI sektor (istraživanje, energenti, pogoni bio-masa) PREHRAMBENA industrija (Podravka, Kraš, Gavrilović, eko-proizvodi, riba, mliječni proizvodi, itd.) DRVNA industrija (peleti, poluproizvodi, namještaj za treća tržišta, parketi, itd.) GRAĐEVINSKI sektor (kamen, mramor, itd.) AUTO-industrija (električne instalacije, pakne za kočnice, razni elementi) IT-tehnologija (hardware, software) Mala BRODOGRADNJA i BRODSKA oprema TEKSTILNI i OBUĆARSKI sektori (doradni poslovi uz nadzor i dizajn talijanskih partnera)

MOGUĆNOSTI ZA SURADNJU PREHRAMBENA INDUSTRIJA DRVNA INDUSTRIJA BRODOGRADNJA TURIZAM HR STRUČNI KADROVI + KVALITETA MADE IN CROATIA EKOLOGIJA EU MEMBER - NOVI PROJEKTI IT KNOW HOW BREND MADE IN ITALY LOBBYING JAČANJE BILATERALNE SURADNJE O čemu se radi? O proširenju i poboljšanju dosadašnjih poslovnih odnosa te iznalaženju novih oblika gospodarske suradnje. Italija nizom mjera potiče ulaganja svojih SME-a u inozemstvu i internacionalizaciju poslovanja što je stimulans za jačanje suradnje s RH. RH je najviše zainteresirana za greenfield investicije, dislociranje proizvodnje te suradnju između pojedinih regija dviju zemalja u sektorima od zajedničkog interesa: poljoprivreda, drvna industrija, turizam, brodogradnja i sl.).

“Once a new technology rolls over you, if you are not part of the steamroller, you are part of the road” - Steward Brand (Jednom kada informacijska tehnologija prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete dio njega, postat ćete dio ceste) Kriza je poziv na buđenje, trenutak u kojem uviđamo da će nas uvriježeno poslovanje dovesti do postepenog propadanja, na drugo mjesto novog globalnog poretka. Ovo je trenutak istine za Nas kao Europa. Vrijeme je da budemo odvažni i ambiciozni.

HVALA NA PAŽNJI! KONTAKT: ILIJA ŽELALIĆ ilija.zelalic@mvep.hr VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ITALIJI Via Luigi Bodio 74-76, 00191 Rim tel. +39 06 36307300; +39 06 36307650 fax.+39 06 36303405