- ITALIJA – MOGUĆNOSTI PLASMANA HRVATSKIH PROIZVODA

Presentazione sul tema: "- ITALIJA – MOGUĆNOSTI PLASMANA HRVATSKIH PROIZVODA"— Transcript della presentazione:

1 - ITALIJA – MOGUĆNOSTI PLASMANA HRVATSKIH PROIZVODA
ILIJA ŽELALIĆ, MINISTAR SAVJETNIK VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U RIMU, ITALIJA ZAGREB, 09. travnja 2015.

2 Globalizacija je isplatljiva ili za svih... ili za nikoga.
“unless globalization works for all, it will work for nobody” UN Secretary General Kofi Annan on January 31, 1999 World Economic Forum in Davos

3 SADRŽAJ ITALIJA HRVATSKA Ekonomski pokazatelji Struktura i stope BDP-a
Struktura izvoza i uvoza RH Bilateralne investicije Hrvatska-Italija Generalni pokazatelji Struktura BDP-a Made in Italy Struktura izvoza i uvoza Italije Perspektive razvoja hrvatskog izvoznog potencijala Mogućnosti za suradnju

4 HRVATSKA

5 EKONOMSKI INDIKATORI Izvori: DZS; MF; HNB

6 RAST I PAD BDP-a RH OD 2007 Izvor: DZS RH
2015. godina mora označiti novi početak. Želim da iz ekonomske i financijske krize Europa i Hrvatska izađu jače. Ekonomska realnost kreće se brže nego politička realnost, što smo vidjeli na primjeru globalnog utjecaja financijske krize. Moramo prihvatiti činjenicu da povećana ekonomska međuovisnost zahtijeva i odlučniji i koherentniji odgovor na političkoj razini. U posljednje dvije godine milijuni ljudi ostali su bez posla. Donijele su breme dugova koje ćemo nositi još mnogo godina. Donijele su nove pritiske na našu socijalnu koheziju. Također su ogolile neke temeljne istine o izazovima koji predstoje europskoj ekonomiji. U međuvremenu, globalna ekonomija kreće se prema naprijed. Način na koji Hrvatska reagira odredit će našu budućnost. Izvor: DZS RH

7 STOPE PROMJENE REALNOG BDP-a ZEMLJE USPOREDIVIH ZNAČAJKI
HRVATSKA ZEMLJE USPOREDIVIH ZNAČAJKI * Podaci se odnose na prva tri tromjesečja Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010, nakon godine su privremeni. Više informacija dostupno je na Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, – Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010. Izvori: DZS RH, HNB, Eurostat

8 STRUKTURA IZVOZA I UVOZA RH PREMA EKONOMSKIM GRUPACIJAMA
2014 Izvor: DZS RH

9 ROBNA RAZMJENA RH U se dostigla razlika od 1,234 milijuna eura između izvoza (1,472 ml) i uvoza (2,706 ml) Od statistički pokazatelji potvrđuju spad razlike na 731 ml i 913 ml u u korist izvoza, no razlika ostaje i dalje značajno velika Izvor: DZS RH

10 ROBNA RAZMJENA RH 2014 Robna razmjena sa RH
U ukupna robna razmjena sa svijetom iznosila je 24,78 mlrd eura, od čega 68% otpada na zemlje EU-a; Italija (TR) je prvi vanjskotrgovinski partner RH; Italija (TR) je prvi vanjskotrgovinski partner RH. U 2013.g. ukupna robna razmjena iznosila je 3.239,0 milijardi eura što je za cc.a 1.939,0 milijardi eura manje u odnosu na Hrvatski je izvoz iznosio 1.254,0 milijardi eura dok je uvoz iznosio 1.985,0 milijardi eura. Kriza je potvrdila predviđanja analitičara da će sveukupna trgovinska razmjena sa svijetom u 2013.g biti manja što se najviše osjetilo s Italijom. U tom negativnom trendu, pozitivni je indikator negativni saldo robne razmjene koji je u 2013 s Italijom iznosio samo (- 731,0 milijun eura) dok je u 2012.g. iznosio ( ,0 milijarde eura). U Ukupna robna razmjena sa svijetom iznosila je 24,78 mlrd eura, od čega 68% otpada na zemlje EU-a. Talijanska Republika je na prvom mjestu s 13% učešća, a slijedi je Njemačka s 12%, Slovenija s 10%, Austrija s 8% itd… 2014 Izvor: DZS RH

11 HRVATSKA ULAGANJA U ITALIJU
U razdoblju treće tromjesečje iz RH u Italiju uloženo je 32,5 milijuna €, što čini 0,54% od ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo, te Italiju svrstava na 17. mjesto po iznosu hrvatskih ulaganja u inozemstvo.

12 STRANE INVESTICIJE U RH (1993. - 2014)
Izvor: HGK HR

13 TALIJANSKE INVESTICIJE U RH
29,3 milijardi eura -> ukupne strane investicije u RH u razdoblju od do X Ukupna ulaganja talijanskih investitora u gospodarstvo RH od godine do kraja trećeg tromjesečja iznosila su milijardi €, što predstavlja 4,8% od ukupnih izravnih stranih ulaganja u RH, te su sukladno tome talijanski ulagači pozicionirani na 6. mjestu na rang-listi najznačajnijih ulagača u RH. Nel periodo gennaio-settembre 2014 ha investito 34,6 milioni di euro, rimanendo al sesto posto dopo i Paesi Bassi, Austria, Ungheria, Slovenia e Svizzera. Izvor: DZS RH

14 TALIJANSKE INVESTICIJE U RH
Procjene su da su talijanske tvrtke koje posluju u RH ( približno 400) uložile oko 1,397 milijardi eura kapitala (od do kraja rujna 2014.) od čega najveći dio otpada na financijski sektor ( nešto manje od 600,0 milijuna eura), zatim u poslovima nekretnina ( oko 250,0 milijuna eura), restorani i hoteli (100,0 milijuna) te trgovina na veliko. Na prvom mjestu je financijski sektor na kojeg otpada 33%. Najveće dvije banke u RH otkupile su dvije talijanske banke „Banca Intesa“ (Privredna banka) i „UniCredit“ (Zagrebačka banka). Izvor: DZS RH

15 TALIJANSKE INVESTICIJE U RH PO SEKTORIMA
USLUGE BANKE - Unicredit Group, Intesa San Paolo, Banco Popolare, Gruppo Veneto Banca VELIKA DISTRIBUCIJA – Tower Centar, OVIESSE OSIGURANJE - Assicurazioni Generali TURIZAM - razne tvrtke

16 TALIJANSKE INVESTICIJE U RH PO SEKTORIMA
INDUSTRIJA ENERGETSKI SEKTOR – ENI (INAGIP) e EDISON (EDINA, SOL e SIAD), ITALCOGIN, SAIPEM TEKSTIL-ODJEĆA - BENETTON, CALZEDONIA, AQUAFIL ELEKTRONIKA I INDUSTRIJA VISOKE TEHNOLOGIJE – DUCATI ENERGIA INDUSTRIJA DRVA-NAMJEŠTAJA - CALLIGARIS, SNAIDERO, COSEPI, CORMO STROJEVI I GRAĐEVINSKI MATERIJALI – QUERZOLI, FASSA BARTOLO MEHANIČKA INDUSTRIJA – WAM, GRUPPO SOGA ENERGY ALATNI STROJEVI - GRUPPO EUROZAPPA STROJEVI U POLJOPRIVREDI - SAME DEUTZ FAHR PREHRAMBENA INDUSTRIJA – razne tvrtke Le principali società italiane presenti in Croazia sono Unicredit e Banca Intesa (che controllano rispettivamente le principali banche Croate, Zagrebacka Banka e Privredna Banka), nel settore bancario; Assicurazioni Generali nel settore assicurativo; Eni, Saipem, Edison e Sol nel settore energetico; Benetton, Calzedonia e Aquafil in quello tessile; Florian Legno nel legno arredo; Same Deutz Fahr e Gruppo Tang in quello delle macchine agricole; Danieli, Wam, Isoclima e Bisol nella meccanica; Adriatica Spa (produzione fertilizzanti) nel settore chimico; Ducati Energia nel settore dell’elettronica; Gruppo Policentro e Oviesse nella grande distribuzione. La società di ingegneria delle Ferrovie Italiane, Italferr, è tradizionalmente attiva in Croazia, insieme alle società Salcef e Bombardier Italia. Le prospettive d’investimento più interessanti per le imprese italiane si riscontrano nei settori del turismo, dell’energia, delle costruzioni, dell’agroalimentare e dell’industria.

17 ITALIJA Izvor: Istat

18 GENERALNI POKAZATELJI
Službeni naziv Talijanska Republika Glavni grad Rim Površina m2 Broj stanovnika 59,5 milijuna Službeni jezik talijanski Predsjednik Sergio Mattarella Predsjednik Vlade Matteo Renzi Vremenska zona GMT +1 Valuta (tečaj) euro Kreditni rejting: Baa2 Moody's, BBB Standard & Poor's, BBB+ Fitch Članstvo u međunarodnim gospodarskim organizacijama: IMF, OECD, WTO, ECO, EU...

19 RAST I PAD BDP-a ITALIJE OD 2000.
U milijunima EUR Graf prikazuje evoluciju talijanskog realnog bruto domaćeg proizvoda, koji je izražen u milijunima eura u stalnim cijenama (cijene su se u godini). Tromjesečni podaci sezonski prilagođeni su za gospodarski ciklus i prilagođen za broj radnih dana. Izvor: Ured Premijera- Predsjednika Vlade na temelju podataka ISTAT

20 GOSPODARSKO STANJE ITALIJE – USPOREDBA S DRŽAVAMA EU
Pokazatelji koji oslikavaju sadašnje stanje pojedine EU zemlje u odnosu na pre-krizno razdoblje (2007. godina) Sintetički indeks BDP Obiteljska Investicije Industrijska Krediti Javni Siromaštvo Broj Potrošnja Proizvodnja Tvrtkama Dug Soc. Nesigurnost zaposlenih Izvor: Il Sole 24 Ore N. 74 – Ponedjeljak,16. ožujka na bazi podataka EU Komisije, Eurostat-a i ESB.

21 TALIJANSKI PROSJEČNI BDP
PROSJEK Izvor: ISTAT

22 STRUKTURA BDP-a ITALIJE
Struktura BDP-a: usluge 73,8%, industrija 24,2%, poljoprivreda 2%. Najvažnije industrije: proizvodnja strojeva, željezo i čelik, kemikalije i farmaceutika, prerada hrane, tekstilna industrija, motorna vozila, odjeća, obuća, keramika Izvor: CIA The World Factbook

23 MADE IN ITALY

24 MADE IN ITALY Talijanski brand je i dalje vrlo poznat i tražen u svijetu. 4F: Food, Fashion, Furniture, Ferrari (Hrana/Moda/Namještaj/Auto Ind.) U 2013.g. Italija se plasirala na petom mjestu u svijetu iza Kine, Njemačke, Južne Koreje i Japana. Povećan izvoz u proizvodima visoke dodane vrijednosti, poglavito u sektoru zrakoplovne , auto industrije i nano tj. IT tehnologije. Vanjska trgovinska bilanca Italije je jedna od svjetlijih točaka talijanskog gospodarstva, koje potvrđuje još jednom da je talijanski brand i dalje vrlo poznat i tražen u svijetu. U 2013.g. Italija se plasirala na petom mjestu u svijetu iza Kine, Njemačke, Južne Koreje i Japana. Zanimljivo je da je Italija povećala svoj izvoz u proizvodima visoke dodane vrijednosti, poglavito u sektoru zrakoplovne , auto industrije i nano tj. IT tehnologije. Italija i dalje drži primat u svijetu u izvozu strojeva za pakiranje, proizvodnju tjestenine i duhana. Nakon Kine najbolja je u svijetu po izvozu čelika i metalnih proizvoda, cipela, odjeće,naočala, namještaja , lampi te keramičkih proizvoda. Za prvih 11 mjeseci surplus u ukupnoj trgovinskoj bilanci sa svijetom iznosio je 37,1 milijardi eura

25 MADE IN ITALY Italija i dalje drži primat u svijetu u izvozu strojeva za pakiranje, proizvodnju tjestenine i duhana. Nakon Kine najbolja je u svijetu po izvozu čelika i metalnih proizvoda, cipela, odjeće,naočala, namještaja, lampi te keramičkih proizvoda. Za prvih 11 mjeseci surplus u ukupnoj trgovinskoj bilanci sa svijetom iznosio je 37,1 milijardi eura Izvor: ISTAT

26 PREDNOSTI I SLABOSTI MADE IN ITALY
+ Slabosti - 2^ prerađivačka ekonomija u Europi i među prvih 5 po surplusu u svijetu u prerađivačkoj industriji U posljednjih nekoliko godina, izvoz raste više od Francuske i Njemačke Rastuća globalna potražnja za made in Italy (strojevi, moda, namještaj, hrana i piće, npr. piće + 8% u odnosu na '12) Novi dinamični sektori u razvoju (proizvodi za svemir, biomed, npr. farmaceutika +14% vs. '12) Italija se vraća u radar stranih investitora (nakon 9 godina ponovno u Confidence Index-u međunarodnih investitora) Premalo redovito izvoznih tvrtki uz mogući potencijal od cca Nedostatak ulaganja u promociju u odnosu na konkurenciju MST nemaju dovoljnu razinu menadžerskih sposobnosti za izlazak na globalno tržište Jedina napredna zemlja bez zasebne strukture posvećena privlačenju investicija

27 IZVANREDNI PLAN MADE IN ITALY
5 AKCIJA U ITALIJI 5 AKCIJA U INOZEMSTVU 2 INICIJATIVE Organiziranje značajnih događanja u Italiji Plan za veliku distribuciju Modernizacija Agencije ICE Voucher Temporary Export Manager Plan za posebno perspektivna tržišta (npr. SAD) Spajanje struktura za privlačenje investicija Obuka Export Manager-a Plan “Road to Expo” Roadshow za MST Plan komunikacije protiv Italian Sounding-a Platforma E-Commerce za MST Roadshow za atrakciju investicija

28 IZVANREDNI PLAN MADE IN ITALY
PAKET REFORMI: INSTITUCIONALNE REFORME REFORME JAVNIH FINANCIJA I FISKALNE POLITIKE REFORME TRŽIŠTA RADA I OBRAZOVANJA UNAPRIJEĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA SMANJENJE TROŠKOVA PROIZVODNJE

29 TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2010-2013
Razlika u % Vs. sa prošlom godinom +3,8% 0% Realni rast +11,4% 390,2 389,9 375,9 Talijanski robni izvoz (Mld €) 337,3 +4,9% Izvoz robe 2010 2011 2012 2013 Njemačka (Mld €) 949,6 1.058,9 1.093,6 1.093,8 +4,8% +11,5% +3,3% 0% Francuska (Mld €) 395,1 428,5 442,6 436,5 +3,4% +8,5% +3,3% -1% Izvor: na temelju podataka Eurostat-a – Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

30 TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2011-2013
Razlika u %> talijanski izvoz veći od Njemačke i Francuske Razlika u %> talijanski izvoz manji od Njemačke i Francuske Realni rast Mehanika i elektronika Kemija i farmaceutika Moda Kućne potrepštine Hrana i piće 1,2% 6,1% 5,6% 3,1% 6,0% Export Njemačka -0,2% 3,3% 0,0% 0,8% 5,3% 10,5% 1,2% -1,6% 7,5% 6,0% 0,7% 11,9% -1,3% 1,3% 11,4% 2,6% -1,0% 12,1% 6,8% 3,9% Export Francuska -0,4% 3,1% 4,0% -0,3% 3,1% 6,4% 2,3% -3,0% 2,9% 5,9% 0,3% 10,9% 5,5% 2,5% 1,8% -1,6% 0,9% 13,0% 4,9% 1,3% Izvor: na temelju podataka Eurostat–a, Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

31 TALIJANSKI ROBNI IZVOZ: evolucija 2011-2013
Razlika u %> talijanski izvoz veći od Njemačke i Francuske Razlika u %> talijanski izvoz manji od Njemačke i Francuske Amerika Europa Azija i Oceanija Afrika Brazil Sjeverna Amerika Centralna i Južna Amerika EU Europske Države –izvan EU Rusija Srednji Istok i Zaljev Kina Centralna i Istočna, Oceanija Sjeverna Afrika Sub Saharska Afrika Export Njemačka Indija 3,5% 11,2% 7,3% 3,0% 7,7% 12,1% 5,5% 0,4% 8,2% 7,1% 0,9% 5,8% Export Francuska 11,9% 6,5% 8,0% 2,5% 4,7% 8,4% -1,9% 1,3% 10,7% 8,1% 0,0% 2,9% Izvor: na temelju podataka Eurostat-a – Talijanska Institucija za Vanjsku Trgovinu (ICE)

32 STRUKTURA IZVOZA I UVOZA ITALIJE PO SEKTORIMA
Najznačajniji izvozni proizvodi: strojevi i oprema za prijevoz (34,3%), kemikalije (11,4%), hrana, piće i duhan (7,2%), mineralna goriva (6,1) Najznačajniji uvozni proizvodi: mineralna goriva (23,2%), strojevi i oprema za prijevoz (22,1%), kemikalije (14,6%), hrana, piće i duhan (8,5%) Najznačajnije zemlje izvoza: Njemačka (12,5%), Francuska (11,1%), SAD (6,8%), Španjolska (4,7%) Najznačajnije zemlje uvoza: Njemačka (14,6%), Francuska (8,3%), Kina (6,5%), Nizozemska (5,4%) Izvor : EIU

33 ROBNA RAZMJENA HRVATSKA-ITALIJA
IZVOZ > tisuća eura > tisuća eura Porast izvoza od 2,9% UVOZ > tisuća eura > tisuća eura Porast uvoza od 12,5% UKUPNA ROBNA RAZMJENA > tisuća eura > tisuća eura Porast ukupne robne razmjene od 8,7% Izvor: DZS RH

34 ROBNA RAZMJENA ITALIJA-HRVATSKA
TOT TERITORIJ uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz Sjeverozapad Sjeveroistok Centralna Italija Južna Italija Otočna Italija Nije specificirano UKUPNO Rast BDP-a u 2013 i 2014, u padu je. Prema analizama agencije Standard&Poor, nakon rekordnog pada od - 1,9% u 2013.g., taj se trend nastavio i u 2014 s manjim omjerom koji je iznosio -0,4%. Javni deficit u dosegnuo je rekordnu razinu od 130% BDP-a, točnije 2.075,71 milijardu eura. Tijekom još je više narastao tj. na 132,2 %, a prognoze EK za 2015.g. su da će deficit iznositi 133,8% BDP-a. 45% izvoznih talijanskih proizvoda dolazi sa sjeveroistoka Italije Izvor: Unioncamere Veneto, Istat

35 IZVOZ TALIJANSKIH PROIZVODA U RH
(2013, %) Izvor: SACE

36 ROBNA RAZMJENA HRVATSKA-ITALIJA
Izvor: DZS RH

37 ROBNA RAZMJENA RH – IZVOZ PREMA ITALIJI
Izvor: DZS RH

38 ROBNA RAZMJENA RH – UVOZ IZ ITALIJE
Izvor: DZS RH

39 ROBNA RAZMJENA ITALIJA-HRVATSKA
U godini Italija je bila prvi, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske: - na prvom mjestu kao izvozno tržište sa 13,88% od ukupnog hrvatskog izvoza; - na drugom mjestu kao uvozno tržište sa 14,26% od ukupnog hrvatskog uvoza; - na prvom mjestu prema ukupnoj robnoj razmjeni sa 14,11% od ukupne robne razmjene RH sa svijetom.

40 PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG IZVOZA
Sektori koji nude najviše mogućnosti za bilateralnu suradnju su: ENERGETSKI sektor (istraživanje, energenti, pogoni bio-masa) PREHRAMBENA industrija (Podravka, Kraš, Gavrilović, eko-proizvodi, riba, mliječni proizvodi, itd.) DRVNA industrija (peleti, poluproizvodi, namještaj za treća tržišta, parketi, itd.) GRAĐEVINSKI sektor (kamen, mramor, itd.) AUTO-industrija (električne instalacije, pakne za kočnice, razni elementi) IT-tehnologija (hardware, software) Mala BRODOGRADNJA i BRODSKA oprema TEKSTILNI i OBUĆARSKI sektori (doradni poslovi uz nadzor i dizajn talijanskih partnera)

41 MOGUĆNOSTI ZA SURADNJU
PREHRAMBENA INDUSTRIJA DRVNA INDUSTRIJA BRODOGRADNJA TURIZAM HR STRUČNI KADROVI + KVALITETA MADE IN CROATIA EKOLOGIJA EU MEMBER - NOVI PROJEKTI IT KNOW HOW BREND MADE IN ITALY LOBBYING JAČANJE BILATERALNE SURADNJE O čemu se radi? O proširenju i poboljšanju dosadašnjih poslovnih odnosa te iznalaženju novih oblika gospodarske suradnje. Italija nizom mjera potiče ulaganja svojih SME-a u inozemstvu i internacionalizaciju poslovanja što je stimulans za jačanje suradnje s RH. RH je najviše zainteresirana za greenfield investicije, dislociranje proizvodnje te suradnju između pojedinih regija dviju zemalja u sektorima od zajedničkog interesa: poljoprivreda, drvna industrija, turizam, brodogradnja i sl.).

42 “Once a new technology rolls over you, if you are not part of the steamroller, you are part of the road” - Steward Brand (Jednom kada informacijska tehnologija prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete dio njega, postat ćete dio ceste) Kriza je poziv na buđenje, trenutak u kojem uviđamo da će nas uvriježeno poslovanje dovesti do postepenog propadanja, na drugo mjesto novog globalnog poretka. Ovo je trenutak istine za Nas kao Europa. Vrijeme je da budemo odvažni i ambiciozni.

43 HVALA NA PAŽNJI! KONTAKT: ILIJA ŽELALIĆ VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ITALIJI Via Luigi Bodio 74-76, Rim tel ; fax